Sa dr Lovćenkom Čizmović-Mileković, specijalistom interne medicine – kardiologom iz KBC “Dr Dragiša Mišović” u Beogradu, razgovaramo o bolestima srca i krvnih sudova u doba korone, kao i o posledicama koje nam je ona ostavila.

Kardiovaskularne bolesti i virus

Korona virus je specifičan po mnogo čemu, može prouzrokovati neverovatno šaroliku kliničku sliku, od asimptomatskih ili vrlo blagih simptoma, preko umereno teških, pa sve do ozbiljnih simptoma, često sa teškim posledicama i smrtnim ishodom.

U organizam dospeva kapljičnim putem, te dovodi do oštećenja ćelija, upale zida krvnih sudova (endotela) i mikroembolija. Sam virus se u organizmu zadržava 7-10 dana, kada se bolest najčešće i stabilizuje. Ipak, u značajnom procentu, bolest se može produžiti, kao posledica neadekvatnog imunog odgovora i pojave ozbiljnih komplikacija, u vidu upale srčanog mišića, akutnih koronarnih i/ili neuroloških događaja, plućne embolije, perifrerne tromboze, bakterijske superinfekcije, sepse, teškog organskog popuštanja, šoka i smrtnog ishoda.

Ozbiljnost bolesti je posebno naglašena kod bolesnika koji imaju neku pridruženu hroničnu bolest (povišen krvni pritisak, gojaznost, srčanu ili šećernu bolest…), koje karakteriše prisustvo hroničnog zapaljenskog stanja. Kod ovih pacijenata virus može izazvati dodatnu i preteranu zapaljensku reakciju, značajno oštećenje zidova krvnih sudova i tromboze malih krvnih sudova.

Kardiovaskularne bolesti nakon virusa

Iako se Covid tipično ispoljava kao bolest respiratornog sistema, značajan broj pacijenata dobija kardiovaskularne komplikacije dve nedelje nakon početka bolesti, a nekada i mesecima nakon bolesti. Veliki broj pacijenata se žali na ubrzan rad srca, dugotrajan umor i malaksalost, čak i posle spavanja, koji može trajati mesecima nakon preležanog Covida.

Oštećenje srčanog mišića prisutno je kod 10-40% pacijenata, a prate ga simptomi upale srčanog mišića, srčane slabosti i različitih aritmija. U malom broju slučajeva može doći čak i do naprasne srčane smrti prouzrokovane aritmijama.

Tromboza najčešće dovodi do plućne embolije, čak u oko 50% svih kritično bolesnih pacijenata, ali je značajno povećana i učestalost infarkta miokarda, moždanog udara i tromboza dubokih vena u prvih mesec dana od kovida. Strah od iznenadnih događaja je isprodukovao masovnost kontrole D-dimera, proteina koji se detektuje prilikom tromboze, ali se nažalost tumačenje nalaza pokazalo otežanim, jer se povišene vrednosti sreću i u stanjima bez tromboze, npr u trudnoći, infekcijama, malignim bolestima, ili se pak održavaju dugo nakon preležanog kovida, a bez simptoma koji bi ukazivali na trombozu.

Nedostatak folne kiseline i vitamina D- rizik za nastanak kardiovaskularne bolesti

Treba imati u vidu i podatke velikog broja istraživanja koji su pokazali da svaki drugi čovek u Srbiji ima nedostatak folne kiseline, najčešće kao posledicu naslednog poremećaja za stvaranje jednog od enzima (MTHFR) koji pretvara folnu kiselinu u njen aktivni oblik. To dovodi do povećanja nivoa homocisteina u krvi, koji ima toksičan efekat na zidove krvnih sudova. Dovodi do oštećenja i zapaljena, te lakšeg nakupljanja “lošeg holesterola” i ubrzanog stvaranja krvnih ugrušaka na mestu pukotine. Studijama je pokazano da porast nivoa homocisteina od 3μmol/L povećava pojavu nastanka srčanog udara za 15% i moždanog udara za 24%. Bubrežni bolesnici su u povećanom riziku od bolesti srca, jer se usled oslabljenog rada bubrega, kod njih teže eliminiše višak homocisteina.

Sa druge strane nedostatak vitamina D prisutan je u oko 70% odrasle populacije. Uzroci su nedovoljan unos hranom ili nedovoljno izlaganje Sunčevoj svetlosti, zatim prisustvo insulinske rezistencije, poremećaj rada pankreasa, šećerna bolest, neka oboljenja štitne žlezde. Niže vrednosti vitamina D su povezane sa narušavanjem funkcije krvnih sudova, metaboličkim sindromom, posebno koncentracijom dobrog HDL holesterola u krvi, kao i povećanim rizikom od različitih infekcija i težih formi kovida.

Logično se zaključuje da svi faktori rizika za bolesti srca i krvnih sudova (hronične bolesti, gojaznost, pasivan način života, pušenje, stres, povišen nivo homocisteina) dovode do hroničnog zapaljenja, te povećavaju ozbiljnost kliničke slike i razvoj komplikacija.

Posledice su posebno izražene na srčanom mišiću koji je svakodnevno aktivan 24 sata, te mu je kontinuirano neophodna energija i kiseonik.

Svedoci smo koliko se tokom pandemije pokazalo značajno prethodno stanje organizma, fizička kondicija, pridruženost drugih hroničnih bolesti.

Terapija nakon preležanog virusa

Koja terapija je najbolja nakon preležanog kovida? Može se propisati terapija preparatima acetilsalicilne kiseline (Aspirin) ili malim dozama novih antikoagulantnih lekova zavisno od procene. Nažalost, kardioprotektivne doze kod nekih osoba ne pružaju potpunu zaštitu, zbog efekta slabljenja Aspirina tzv “aspirinske rezistencije”, koja je najčešće uslovljena povišenim nivoom homocisteina u krvi, faktorom rizika za nastanak srčanog i moždanog udara.

Pa kako da znamo da li smo baš mi pod povišenim rizikom? Finalnu procenu treba da izvrši lekar, na osnovu težine i trajanja kovida, stanja svakog pacijenta, EKG, laboratorijskih analiza, D-dimera, eventualno nivoa homocisteina, folata, vitamina D, ultrazvučnog pregleda ili dodatnih ispitivanja, kao što su Dopler ultrazvuk i CT snimanja krvnih sudova, MR srca.

Ali jednako važno je da sami bez odlaganja preuzmemo inicijativu u pravcu promene načina života, uvođenjem fizičke aktivnosti i rešavanjem faktora rizika, uvođenjem ishrane sa povećanim unosom vitamina B, C, D, omega masnih kiselina. Ukoliko imamo podatke o bolestima srca i krvnih sudova u porodici, ili ukoliko je neko od naših najbližih doživeo srčani ili moždani udar, čak i ako smo imali blaži oblik kovida, postoji opravdana sumnja na povišen rizik, te se savetuje testiranje i svakodnevno uzimanje suplemenata folne kiseline, vitamina B, C i D. 

CardioVitamin® FD3- zaštita i prevencija od kardiovaskularnih bolesti

Na tržištu postoji veliki izbor preparata, pa treba obratiti pažnju da doziranje i bioraspoloživost budu odgovarajući.

CardioVitamin® FD3 u svom sastavu ima 800 μg aktivnog oblika folne kiseline, 1000 IU vitamina D3 i vitamine B1, B6, B12, C.  Njegovi aktivni sastojci mogu pomoći da se snize povišene vrednosti homocisteina. Preporučuje se pacijentima u rizičnim grupama od bolesti srca i krvnih sudova (gojazni, pušači, pacijenti sa hipertenzijom, dislipidemijom, šećernom bolesti, metaboličkim sindromom). CardioVitamin® FD3 svojim aktivnim sastojcima smanjuje osećaj umora i isrcpljenosti. U kombinaciji sa standardnim dozama acetilsalicilne kiseline, upotpunjuje zaštitu od moguće pojave srčanog i moždanog udara.