Sa prof. dr Sonjom Smiljić, profesorom fiziologije i specijalistom interne medicine razgovarali smo o povišenom krvnom pritisku u svetlu novih preporuka za dijagnostiku i lečenje kardiovaskularnih oboljenja.
Hipertenzija – jedan od glavnih uzroka bolesti srca i krvnih sudova
Povišeni krvni pritisak i hipertenzija značajno povećavaju rizik za oboljevanje od bolesti srca i krvnih sudova, mozga i bubrega i jedan su od glavnih uzroka smrtnosti širom sveta. Danas u Srbiji svaka druga odrasla osoba ima povišen krvni pritsak. Manje od polovine obolelih od hipertenzije se pravovremeno dijagnostikuje i leči. Približno jedan od pet pacijenata sa hipertenzijom nema dobro regulisan krvni pritisak i neophodno je da se ovo promeni.
Prema preporuci Evropskog udruženja kardiologa i Udruženja za kardiologiju Srbije optimalan krvni pritisak je za sistolni (gornji) 120 mmHg, a za dijastolni (donji) 70 mmHg. Optimalna vrednost krvnog pritiska je preporučena za sve starosne grupe i može se postići promenom životnih navika ili medikamentnom terapijom.
Hipertenzija: Koji su osnovni patofiziološki mehanizmi odgovorni za oboljevanje od povišenog krvnog pritiska?
U osnovi razvoja hipertenzije nalazi se promenjena i neadekvatna aktivnost hormonskog (sistema renin-angiotenzin-aldosteron) i autonomnog nervnog sistema, ali i promene u samom zidu krvnog suda. Promene na krvnim sudovima izazvane su aktivacijom imunog sistema, pojačanim oksidativnim stresom i povećanjem broja ćelija koje izazivaju zapaljenje zida krvnog suda.
Hipertenzija i faktori rizika
Predisponirajući faktori rizika za povišeni krvni pritisak i hipertenziju su godine života, u mlađem životnom dobu muški pol, a tokom menopauze ženski, povećana telesna masa i gojaznost, sedentarne životne navike i smanjena fizička aktivnost, nepravilan način ishrane sa većim unosom zasićenih masti i prostih šećera, povećan nivo šećera u krvi, holesterola i triglicerida. Pored ovih dobro poznatih faktora rizika kao dodatni faktori rizika navode se povišena vrednost homocisteina i snižena vrednost vitamina D.
Šta je homocistein i kako utiče na krvne sudove?
U pitanju je aminokiselina koja se normalno proizvodi u ljudskom organizmu i ima važnu ulogu u pravilnoj funkciji organizma. Ali, u određenim uslovima može doći do povećanja nivoa homocisteina u krvi, što izaziva oštećenje zida krvnog suda, suženja krvnih sudova i povećanja krvnog pritiska. Sa godinama života povećava se nivo homocisteina u krvi, ali i kod obolelih od hronične bolesti bubrega i šećerne bolesti, i kod osoba koje uzimaju pojedine diuretike, metformin, fibrate, antiepileptike ili metotrexat.
Toksičnost povećane količine homocisteina može se prevenirati vitaminima grupe B (Vitamin B6, vitamin B9 – folna kiselina i vitamin B12) koji imaju imaju antioksidativni i antizapaljenski efekat. Iako svaki od navednih vitamina ima svoju specifičnu ulogu u organizmu, njihove uloge su povezane i međusobno se dopunjuju, pa kada se uzimaju zajedno značajno bolje čuvaju krvne sudove u odnosu na uzimanje svakog od ovih vitamina pojedinačno.
Osim uticaja na zdravlje srca i krvnih sudova, sve je više studija koje navode da povišene vrednosti homocisteina ubrzavaju demenciju i druge poremećaje pamćenja, autoimune bolesti i komplikacije virusnih infekcija. Kako bi se smanjio rizik od nastanka svih ovih bolesti neophodno je koristiti suplemente koji snižavaju vrednost homocisteina u krvi. To se može postići unosom aktivnog oblika folne kiseline, vitamina B6 i vitamina B12.
Značaj optimalnog nivoa vitamina D3 za kardiovaskularni sistem
Vitamin D3 pomaže u regulaciji krvnog pritiska i obezbeđuje optimalan rad srca. Vitamin D3 ima ulogu u povećanju vrednosti dobrog holesterola i na taj način umanjuje neželjeni uticaj povećanog nivoa masnoća u krvi. Jedna od uloga vitamina D3 je i uticaj na smanjenje progresije srčane slabosti.
Nedavno je objavljeno da optimizacija nivoa vitamina D3 kod žena sa prekomernom težinom, a koje su imale nizak nivo vitamina D3, pomaže u smanjenju nivoa homocisteina, što je još jedan razlog da se uzima ovaj vitamin. Nedostatak vitamina D3 dovodi do ozbiljnih zdravstvenih problema, a obzirom da je unos putem hrane nedovoljan, mora se uzimati dodatno.
Svojim pacijentima preporučujem Cardiovitamin® FD3 preparat, koji u sebi sadrži aktivan oblik folne kiseline vitamine B1, B6, B12, vitamin C i vitamin D3. Kombinacija ovih sastojaka ima pozitivne efekte na povišeni krvni pritisak i kardiovaskularno zdravlje, i može doprineti smanjenom riziku od srčanog i moždanog udara.
prof. dr Sonja Smiljić, profesor fiziologije i specijalista interne medicine