Sa doktorom Bojanom Mihajlovićem, interventnim kardiologom sa Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine iz Sremske Kamenice, razgovaramo o bolestima srca i krvnih sudova.

Faktori rizika za nastanak bolesti srca i krvnih sudova

Iako je poslednjih decenija ostvaren pad učestalosti bolesti srca i krvnih sudova zbog uspešnije primene preventivnih mera, bolje dijagnostike i delotvornijih terapijskih postupaka, one su i dalje vodeći uzrok smrtnosti u razvijenom svetu. Svetska Zdravstvena Organizacija apeluje da se nastavi sa unapređenjem, pre svega, mera prevencije koje podrazumevaju eliminaciju faktora rizika za njihov nastanak. Smatra se da se preko 70% ukupne kardiovaskularne smrtnosti može sprečiti promenama stila života i kontrolom značajnih faktora rizika.

Godine starosti, pol, nasledni faktor, narodnost i rasa jesu faktori koji se ne mogu menjati. Druge, dobro poznate faktora rizika, kao što su povišen krvni pritisak, pušenje, gojaznost, fizička neaktivnost, šećerna bolest, nezdrava ishrana moguće je eliminisati.

Homocistein- holesterol novog doba

Poslednjih godina sve više se govori o novim faktorima rizika, odnosno o nivou određenih aminokiselina, vitamina, proteina ili faktora zgrušavanja krvi. Jedan od njih je homocistein, aminokiselina koja se stvara razlaganjem proteina. Poznat je i kao holesterol novog doba. Pokazatelj je nedostatka B vitamina, naročito folate.

Homocistein izaziva nagomilavanje masnih depoa i ubrzava proces ateroskleroze. Na njegovu koncentraciju utiču nasledne osobine, godine starosti, pridružena oboljenja, kao i upotreba nekih lekova koji se široko primenjuju. Oko 60% osoba u Srbiji ima urođeni nedostatak nenzima koji aktivira folnu kiselinu, te kod njih dolazi do povećanja nivoa homocisteina. Povišen nivo homocisteina u krvi povećava rizik za nastanak kardiovaskularnih oboljenja: infarkta, moždanog udara i periferne arterijske bolesti. Naročito je to izraženo kod starijih osoba.

Nedostatak vitamina D i bolesti srca i krvnih sudova

Poslednjih godina, od kako je počela COVID-19 pandemija, aktuelna i zanimljiva tema je vitamin D. Njegov nedostatak, osim dobro poznatog negativnog uticaja na imunitet i kvalitet kostiju, ima nepovoljan efekat i na faktore rizika za nastanak kardiovaskularnih oboljenja: povišen arterijski pritisak, povišen nivo šećera u krvi, pojave kalcifikata u krvnim sudovima, povećanje zgrušavanja krvi. Činjenica je da oko 70% populacije ima ned vitamina D, te ga je neophodno nadoknađivati farmaceutskim preparatima, naročito tokom zimskih meseci.

Poznato je da vitamini iz grupe B takođe povoljno deluju na kardiovaskularni sistem. Neophodni su za normalnu funkciju srčanog mišića i njihov nedostatak može da dovede do razvoja srčane slabosti.

Prevencija bolesti srca i krvnih sudova

Kada govorimo o prevenciji kardiovaskularnih oboljenja, preparat sa kojim se najčešće srećemo je acetilsalicilna kiselina, poznatiji kao Aspirin. Međutim, više od 30% osoba sa kardiovaskularnim poremećajima je otporno na antiagregacioni efekat aspirina. Zbog čega?

Dokazano je da homocistein ulazi u reakciju sa aspirinom, troši ga i umanjuje njegovo protektivno (zaštitno) dejstvo. Kod ovih osoba rizik za pojavu neželjenih kardiovaskularnih događaja povećava se četiri puta. Da li je rešenje povećanje doze Aspirina? Poznato je da svako povećanje doze Aspirina povećava i rizik od njegovih neželjenih dejstava, a to su na prvom mestu krvarenja u stomaku

Svojim pacijentima koji koriste Aspirin, kažem “Sa Aspirinom, obavezno uzmite CARDIOvitamin®. U svom sastavu ima aktivan oblik folne kiseline, vitamin D3 i vitamine B1, B6, B12. Preporučujem ga, jer njegovi sastojci mogu pomoći da se snize povišene vrednosti homocisteina, koji je faktor rizika za nastanak srčanog i moždanog udara.

Asist. Dr sci med. Bojan Mihajlović

Klinika za kardiovaskularne bolesti Vojvodine, Sremska Kamenica