Hipertenzija posle virusa
Sa doktorom Nenadom Radivojevićem, subspecijalistom kardiologije iz Centra za hipertenziju Univerzitetskog Kliničkog centra Srbije u Beogradu, razgovaramo o tome da li se broj osoba sa povišenim krvnim pritiskom nakon pandemije povećao, i kakva je bila klinička slika onih pacijenata koji su prethodno imali hipertenziju.
COVID je infekcija koja u različitom stepenu zahvata praktično sve organe i sisteme organa, pa tako i kardiovaskularni sistem. Zahvatanje kardiovaskularnog sistema obuhvata akutnu srčanu bolest, kao i pogoršanje već postojeće bolesti srca: hipertenzije, aritmije, zapaljenje srčanog mišića, stvaranje trombova. Izraženi su zapaljenski odgovor kao i veća sklonost ka stvaranju tromba, što nedvosmisleno ukazuje na to da dolazi do oštećenja unutrašnjeg sloja krvnih sudova, pa su i terapijski protokoli koji se koriste u lečenju i oporavku nakon COVID infekcije usmereni u tom pravcu.
Hipertenzija nakon infekcije
Post-kovid ili produženi kovid se definiše kao skup znakova, simptoma i stanja koji se nastavljaju ili se razvijaju nakon četiri i više nedelja od početne COVID-19 infekcije. Tegobe se mogu ponavljati u više navrata ili se vremenom pogoršavati, sa mogućnošću čak i smrtnog ishoda. To nije jedna bolest već skup preklapajućih stanja sa veoma raznolikom manifestacijom koja zahvata više različitih organa.
Hipertenzija (povišen arterijski krvni pritisak) je masovna nezarazna bolest, od koje, u Srbiji prema dostupnim podacima boluje 46.8% stanovnika. Ovako veliki broj obolelih javlja se zbog nepovoljnih socio-ekonomskih dešavanja, ali i neadekvatne ishrane, pušenja, gojaznosti, fizičke neaktivnosti… U Evropi je ovaj broj nešto manji i iznosi 30-45%. Očekuje se da će do 2025. godine oko 60% svetskog stanovništva bolovati od hipertenzije. Hipertenzija je jedan od vodećih faktora rizika za nastanak ateroskleroze, a posledično i bolesti srca, mozga i bubrega.
Sama Covid infekcija je, neretko, oštećenjima koja je napravila u organizmu, dovela do razvoja hipertenzije. Isto tako su, nedostatak fizičke aktivnosti, kao i znatno ređe posete lekaru dovele do povećanja broja novoobolelih i pogoršanja kontrole već postojeće hipertenzije. Kako se broj novozaraženih smanjuje i kako se smanjuje težina kliničkog ispoljavanja covid infekcije, sve je veći broj post-covid studija koje se sprovode kako bi se utrvdile kratkoročne i dugoročne posledice na sve organe i organske sisteme, uključujući i kardiovaskularni sistem i hipertenziju. Jedna od ovih studija ukazuje na značajno povećanje vrednosti krvnog pritiska kod osoba koje su prebolele covid u odnosu na populaciju koja nije imala ovu infekciju.
Homocistein i vitamin D kod zapaljenskih procesa
Homocistein je aminokiselina koju vitamin B6 i B12 razgrađuju na jedinjenja neophodna za normalno funkcionisanje organizma. Povišene vrednosti se javljaju kod pušača, starijih od 50. godina, slabo fizički aktivnih osoba, ali i kod upotrebe pojedinih lekova za povišen krvi pritisak i šećer. Bez lečenja, povišen homocistein ubrzava proces ateroskleroze, povećava sklonost ka nastanku kardiovaskularnih oboljenja, srčanog i moždanog udara. Zato pacijentima koji su preležali kovid, pored vitamina B6 i B12, preporučujem i folnu kiselinu, ali samo u aktivnom obliku 5-metiltetrahidrofolata (5-MTHF).
Vitamin D takođe može doprineti smanjenju zapaljenskih procesa. Nedostatak vitamina D je udružen sa poremećenom funkcijom krvnih sudova, arterijskom krutošću (povišen krvni pritisak), zadebljanjem srčanog mišića, poremećajem metabolizima masti u krvi. Vitamin D je pokazao svoj veliki značaj i u borbi protiv Covid-a, naročito tokom, i nakon Covid infekcije. Potrebno ga je suplementirati, naročito u zimskim periodima kada smo manje izloženi sunčevoj svetlosti. Mada, u poslednje vreme se savetuje suplementacija i tokom leta, jer dugi rukavi i kreme sa velikim zaštitnim faktorom sprečavaju njegovo adekvatno stvaranje u našem organizmu.
CARDIOvitamin® FD₃ za zdravo srce i krvne sudove
Uzimajući u obzir celokupnu situaciju, naročito poslednje dve godine, kao i ubrzani tempo života, neadekvatan način ishrane, kao i neadekvatan izbor hrane koji je većini dostupan, potrebno je, pojačati brigu o organizmu i unos supstanci koje imaju dokazanu zaštitnu ulogu. Pored svih saveta o zdravom načinu života suplementacija nam se nameće kao neophodan činilac u očuvanju i poboljšanju našeg zdravlja, i to proverenim, bezbednim preparatima koji se uzimaju jedanput dnevno.
CARDIOvitamin® FD₃ u svom sastavu ima 800 mcg aktivnog oblika folne kiseline, 1000 IU vitamina D3, kao i vitamine B1, B6, B12. Preporučujem ga naročito pacijentima koji koriste lekove za pritisak, jer njegovi aktivni sastojci mogu pomoći da se snize povišene vrednosti homocisteina, a samim tim i da se spreče oštećenja zidova krvnih sudova, čime se usporava proces ateroskleroze, i smanjuje mogućnost nastanka srčanog i moždanog udara.